Slide background

Polugodišnja
prognoza cena

mart-septembar

Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije (2008)

Home / Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije (2008)
Pages from strategija-ruralnog-razvoja-medjimurske-zupanije

U godini pisanja ove strategije prvi put u povijesti čovječanstva u gradu živi više ljudi nego na selu. Taj neumoljivi trend, koji je počeo osnivanjem prvoga grada, nastavit će se i u budućnosti, iako ruralna područja zauzimaju više od 95% ukupne površine na Zemlji. No, što se više ljudi odlučivalo za život u gradu i što se više povećavala razlika između razvijenosti grada i sela, sve se češće javljala potreba za promjenama vezano uz razvitak ruralnih područja. Mnogi su govorili da je ta bitka zauvijek izgubljena, da je sada već kasno, da je to čisti romantizam, ali se mnogi nisu ili se ne predaju u namjeri da od ruralnih sredina naprave mjesta u kojima će živjeti, raditi i u kojima će imati pristup servisima i infrastrukturi, jednako kvalitetnima kao i oni u gradu. Tako se uobličava koncept ruralnog razvoja kao briga za područja koja mogu mnogo toga ponuditi, ne samo sirovine nego mjesta za uživanje, odmor, kulturu, ali i život i rad. Ruralna su područja pluća zemlje, kolijevka bioraznolikosti i područje na kojem se vodi bitka protiv globalnog zagrijavanja i promjene klime.

Mali je broj ljudi koji bi rekli da je njihov idealni životni prostor gradski neboder. Najčešći odgovori na pitanje o idealnom stambenom prostoru vežu se za čist okoliš, mnogo slobodnog prostora, suživot sa živim svijetom, no uz pristup svoj nužnoj infrastrukturi, da nije daleko od mjesta rada, da se ima pristup kulturnim, sportskim, zdravstvenim, edukativnim programima i da, prije svega, taj prostor bude okružen zadovoljnim ljudima.
U tom je smislu Međimurje ispred mnogih drugih regija u Hrvatskoj. Međimurje ima nešto što privlači ljude, što mnogi prepoznaju, a ne znaju definirati. Kvaliteta hrane, specifičnost odmora, bogata tradicija i povijest, gostoljubivi ljudi, razvijena infrastruktura i kulturna ponuda, ili sve to zajedno, čine Međimurje prepoznatljivim u Hrvatskoj kao specifično područje.

Ali gledajući šire, Međimurje zaostaje za mnogim regijama u Europi. Prvenstveno u razvijenosti određenih tržišta, kao što je tržište ruralnog financiranja, tržište zemljišta, ali i u razvijenosti infrastrukture, organizacije civilnog društva, mogućnosti Županije i općina da podupru lokalni razvoj i ostalim važnim aspektima ruralnog razvoja.
Hrvatska je jasno odredila svoj put k integraciji u EU. To podrazumijeva ispunjenje tzv. kopenhaških kriterija, koje svaka nova zemlja članica treba ispuniti. Riječ je o skupu pravila u kojem se jedan dio odnosi i na ekonomska pitanja te podrazumijeva:

  • stvaranje i funkcioniranje tržišne ekonomije koja će biti sposobna integrirati se u tržišne ekonomije ostalih
    zemalja članica;
  • sposobnost da se izdrži konkurencija, tako da ekonomija države ne bi bila uništena poplavom uvoznih roba u
    trenutku pridruživanja velikom slobodnom tržištu;
  • prilagođavanje cijelom skupu pravila EU-a i praksi koji su poznati pod zajedničkim nazivom acquis
    communitaire.

Iako je najveći dio ovih izazova izravno vezan za nacionalne politike, znatan doprinos može se postići i lokalnim
politikama vezanim za ruralni i regionalni razvoj, pogotovo imajući na umu da su ove politike u EU-u u velikoj mjeri
decentralizirane, pružajući jednaku priliku svima, ali njihov rezultat ovisi o spremnosti da se odgovori na pružene
mogućnosti. Zbog toga je neophodno izgraditi sustave koji će omogućiti pripremu ekonomije za ove izazove i da se na
što je moguće bolji način iskoriste pružene prilike koje integracija u EU donosi. To podrazumijeva da se u pretpristupnom razdoblju međimurska ekonomija i institucije prilagode politikama i standardima EU-a vezano za ruralni razvoj, pritom koristeći sve mogućnosti koje različiti fondovi – nacionalni, lokalni ili fondovi EU-a – pružaju. Znači, unaprijediti institucije i omogućiti potporu skupinama koje će biti korisnici te politike.

Samim tim što je Međimurje prepoznalo i krenulo u izradu Strategije ruralnog razvoja, ono svjedoči o svjesnosti potrebe orijentacije prema sveobuhvatnom pristupu ruralnom razvoju umjesto pojedinačnih sektorskih strategija. No od samog početka izrade Strategije, poljoprivreda, turizam i razvoj poduzetništva isticali su se kao sektori koji nose razvoj Međimurja. Također je bilo jasno da osnovni pristup pri razvoju gospodarstva mora biti zasnovan na izgradnji tržišnih principa i na pojedincu koji donosi poslovnu odluku i sam snosi odgovornost za njezinu ispravnost.

Upravo se zato u Strategiji neće govoriti o tome što treba sijati ili proizvoditi, niti u koji posao krenuti, s obzirom na to da će zbir svih poslovnih odluka pojedinaca dovesti do uspjeha ili neuspjeha, kako osobnog, tako i cijele zajednice. Bilo bi nepošteno, arogantno i nelogično da se u Strategiji govori o tome što je za svakog pojedinca dobro i da se predviđaju njegove odluke. Ali će se zato sugerirati što treba napraviti da bi se omogućilo da u zbiru bude više uspješnih odluka te kako ukloniti barijere koje sprječavaju razvoj ovih sektora. Strategija će predložiti niz mjera za eliminiranje barijera i načine kako podupirati sektore poljoprivrede, poduzetništva i turizma. Poznato je da su svi ovi sektori povezani i da utječu jedni na druge, stoga će prevladavati holistički pristup prilikom razmatranja problema i predlaganja mjera. Ono što je nesporno i zajedničko za sve proizvodnje i usluge u Međimurju jest orijentacija prema kvaliteti. Stoga će u poglavlju 6. biti predložene metode i modeli definiranja potrebnog standarda kvalitete, brendiranja proizvoda, kontrole i promocije.


Project Details
Datum 19 Aug 2015 Kategorije Studija Autor SEEDEV Klijent Međimurska županija
Studija